PREAMBULA
Tloznanstvene discipline u Hrvatskoj imaju čvrste temelje i dugu tradiciju. Ključna je za njihov razvitak 1877. godina, u kojoj je poslije početka visokoškolske nastave na Višem hrvatskom kraljevskom, gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima za njegove polaznike tiskan prvi udžbenik pedologije na hrvatskom jeziku - "ZEMLJOZNANSTVO, obzirom na gospodarstvo i šumarstvo", akademika Prof.dr. Mije Kišpatića.
Slijedi zatim utemeljenje Zavoda za tloznanstvo, petrografiju i mineralogiju pri Šumarskoj akademiji 1910. godine u Zagrebu, koji kasnije nastavlja djelovati u okviru Gospodarsko-šumarskog fakulteta Sveučilišta Kraljevine Jugoslavije, utemeljenog 1919. godine u Zagrebu. U tom zavodu djeluju naši pedolozi Šandor (1919-1923) i Seiwert (1923-1928):
Odlučnu i prijelomnu ulogu za usmjeravanje i razvitak tloznanstvenih disciplina u okviru visokoškolske nastave i istraživačkog rada u Hrvatskoj ima nestor naše suvremene agroekološke misli - pedolog, fitofiziolog i fitoekolog, Prof.dr. Mihovil Gračanin (1901-1981), jedna od žrtava progona znanstvenih djelatnika u razdoblju poslije drugog svjetskog rata. Konačna ocjena i vrednovanje njegova ukupnog djela važna je zadaća koja čeka hrvatske tloznanstvene djelatnike.
Prvi organizirani oblik djelovanja hrvatskih znanstvenih djelatnika s područja proučavanja tla je Jugoslovenska sekcija Međunarodnog udruženja za proučavanje tla, čiji je predsjednik u razdoblju 1931-1940. godine bio Prof. dr. Mihovil Gračanin. Zbog toga, 1931. godinu držimo godinom utemeljenja Hrvatskog društva za proučavanje tla. Poslije drugog svjetskog rata hrvatski tloznanstveni djelatnici nastavljaju organiziranu djelatnost kao sekcija Jugoslavenskog društva za proučavanje zemljišta - JDPZ, od 1976. godine udruženi su u Društvo za proučavanje tla SRH, koje djeluju samostalno u okviru Jugoslavenskog društva za proučavanje zemljišta - JDPZ, koje je član ISSS - Međunarodnog pedološkog udruženja.
Ustrojstvo Republike Hrvatske kao slobodne i samostalne države omogućuje da od 1992. godine hrvatski tloznanstveni djelatnici nastave svoju djelatnost samostalno, udruženi u Hrvatsko društvo za proučavanje tla.
Na temelju članaka 11. (Zakona o udrugama) (“Narodne novine, broj 70/97 i 106/97), Sabor Hrvatskog društva za proučavanje tla održan 10. I. 2000. donio je
STATUT HRVATSKOG TLOZNANSTVENOG DRUŠTVA
OPĆE ODREDBE
Čl. 1.
Ovim Statuom utvrđuje se: naziv, sjedište i područje na kojem djeluje Hrvatsko tloznanstveno društvo ( u daljnjem tekstu Društvo); zastupanje, ciljevi; djelatnosti; kojima se ostvaruju ciljevi, ostvarivanje javnosti rada Društva; članstvu i članarini; pravima, obvezama i stegovnoj odgovornosti članova; unutarnjem ustroju Društva; tijelima Društva; njihovom sustavu, ovlaštenjima, načinu odlučivanja, uvjetima i načinu izbora i opoziva, trajanju mandata i odgovornosti članova; imovini i raspolaganju s mogućom dobiti; načinom stjecanja imovine te prestanku i postupku s imovinom u slučaju prestanka.
NAZIV I SJEDIŠTE
Čl. 2.
Naziv Društva je: Hrvatsko tloznanstveno društvo. Skraćeni naziv Društva: HTD. Društvo je pravni slijednik Hrvatskog društva za proučavanje tla,utemeljenog 1992. godine. Osim naziva na hrvatskom jeziku Društvo koristi i naziv na engleskom jeziku koji glasi: Croatian Society of Soil Science.
Čl. 3.
Sjedište Društva je u prostorijama Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Svetošimunska 25.
Društvo djeluje na području Republike Hrvatske.
Čl. 4.
Društvo je pravna osoba. Zastupa ga predsjednik Društva ili osoba koju on zato ovlasti.
Štambilj Društva je pravokutnog oblika, s natpisom: Hrvatsko tloznanstveno društvo -Croatian Society of Soil Science - Zagreb.
CILJEVI I DJELATNOST
Čl. 5.
Društvo je nevladina nepolitička i izvanstranačka udruga, čija je djelatnost javna, te temeljem toga načela podliježe kritičkoj prosudbi znanstvene, stručne i šire javnosti Republike Hrvatske, a i međunarodne javnosti.
Djelatnost Društva temelji se na načelima apsolutne slobode mišljenja iznošenja zamisli, ideja i prijedloga usmjerenih na djelotvorniji rad.
Osim općih načela građanske slobode, temeljene na višestranačkoj demokraciji, akademska širina, tolerancija, solidarnost i međusobno kolegijalno uvažavanje članstva temeljni su postulati na kojima počiva djelatnost Društva. U izravnoj opreci s tim načelima i nespojiva s članstvom u Društvu je svaka isključivost i diskriminacija prema bilo kojoj (spolnoj, rasnoj, vjerskoj, nacionalnoj, stranačkoj, i dr.) osnovi, u djelovanju unutar i izvan Društva, u zemlji i u inozemstvu.
Čl. 6.
Temeljna djelatnost Društva je unapređenje, javna promidžba, razmjena iskustva i primjena rezultata znanstveno-istraživačkog rada na svim područjima tloznanstvenih disciplina:
- tvorbe, klasifikacije, i kartografije tala
- fizike, kemije, biologije i plodnosti tla
- hidropedologije, natapanja i odvodnje
- gospodarenja tlom
- obrade i konzervacije tla, ishrane bilja, primjene gnojiva
- bonitiranja i prostornog uređenja tla
- uloge tla u prirodnim i antropogeniziranim ekosustavima
- zaštite tla
- monitoringa tla
- informacijskih sustava tla
Svojim djelovanjem Društvo se zalaže za opći razvitak, a napose za razvitak poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, te zaštite te prirodnih resursa Republike Hrvatske.
Čl. 7.
Društvo se zalaže za razvitak nastavne djelatnosti u tloznanstvenim disciplinama na svim razinama obrazovanja.
Društvo ne može obavljati neku djelatnost zbog koristi pojedinih članova. Možebitno ostvarena dobit može se koristiti samo za djelatnost Društva određenu Statutom.
Čl. 8.
U znanstvenim i stručnim krugovima, u okviru Hrvatskog agronomskog društva, Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatske gospodarske komore i regionalnih komora, te drugih stručnih i poslovnih asocijacija, kao i širokoj javnosti, Društvo se zalaže za promicanje spoznaja o značaju i ulozi tla, kao nezamjenjivog, neumnoživog, i uvjetno obnovljivog prirodnog resursa i izuzetnog prirodnog bogatstva hrvatskog naroda.
U istom smislu, Društvo se zalaže za djelotvornu zaštitu tla, odnosno za praćenje stanja temeljnih značajki tla, motrenje njihovih progradacijskih ili degradacijskih promjena, za djelotvoran, suvremen i upotrebljiv sustav informacija o tlima Hrvatske.
Jednako tako, Društvo se zalaže za promidžbu ekološki uravnoteženog, opstojnog ili održivog razvitka s minimalnim oštećenjima tla i najmanjim rizikom za druge ekosustave.
Čl. 9.
Posebnu pozornost Društvo posvećuje međunarodnoj suradnjii, odnosno suradnji sa sličnim udrugama u europskim udrugama, zemljopisnom okružju, napose bližem, te podizanju i usavršavanju znanstvenog podmlatka.
Ostale djelatnosti Društva su:
- izdavačka djelatnost i razmjena informacija sa znanstvenim ustanovama i sličnim udruženjima u svijetu.
- suradnja s odgovarajućim državnim tijelima i asocijacijama u kreaciji djelotvorne regulative u cilju racionalnog korištenja i zaštite tla kao izuzetnog prirodnog resursa.
Čl. 10.
Društvo djeluje putem istraživačkog i nastavnog rada, predavanja, sudjelovanja u predavanju u okviru drugih znanstvenih i stručnih udruga u zemlji i inozemstvu, različitim oblicima publiciranja - putem tiska, sredstava informiranja i vlastitim publikacijama.
Društvo djeluje i putem državnih tijela zaduženih za zaštitu okoliša na svim razinama, opslužujući njih i druge donositelje razvojnih odluka, informacijama o stanju tla i potrebi njegove sustavne zaštite.
Posebne mjere Društvo će usmjeriti k nastojanju da se pristupi izdavanju znanstvenog časopisa za područje tloznanstvenih disciplina.
Čl. 11.
Redoviti oblik javnog djelovanja je Kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva. Kongres se održava svake četiri godine.
U okviru Jugoslavenskog društva za proučavanje zemljišta do sada je održano osam kongresa, pa prvi kongres Društva u samostalnoj Hrvatskoj ima oznaku "IX. kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva.
Sabor Društva imenuju Organizacijski odbor Kongresa i određuje datum i mjesto održavanja Kongresa.
Organizacijski odbor bira predsjednika, iz svojih redova, određuje temu kongresa, izvješćuje članstvo u zemlji i inozemstvu o njegovu održavanju i obavlja druge pripreme.
Čl. 12.
Svaka peta i deseta godina od utemeljenja - 1931. godine, posebno se obilježava kao svečana obljetnica Društva. Obilježavanje se vrši svečanim Saborom, a na njemu se među ostalim odaju priznanja zaslužnim članovima.
Najveće priznanje Društva je plaketa "Zemljoznanstvo, s obzirom na gospodarstvo i šumarstvo", prema naslovu udžbenika pedologije - prvijenca na ovim prostorima.
Čl.13.
Tijekom održavanja kongresa društva, dodjeljuju se:
- priznanja članovima društva koji su otišli u mirovinu za njihov doprinos razvoju
tloznanstva u Hrvatskoj
- nagrade «Prof.dr.sc. Mihovil Gračanin» najboljim mladim znanstvenicima
JAVNOST DJELOVANJA
Čl. 14.
Društvo djeluje na području Republike Hrvatske, ali je otvoreno prema cjelokupnoj znanstvenoj javnosti i znanstvenim ustanovama Hrvatske i inozemstva.
Društvo je član:
- Međunarodne unije tloznanstvenih društva - International Union of Societies of Soil Science – IUSS
- Konfederacije europskih tloznanstvenih društava - European Confederation of
Soil Science Societies (ECSSS)
- Međunarodnog središta za mineralna gnojiva - CIEC.
Društvo može pristupiti i drugim međunarodnim znanstvenim udrugama, ukoliko se u prilog takvomu prijedlogu iz redova članstva izjasni Sabor Društva.
Čl. 15.
Svi oblici djelovanja Društva su javni, a skupovi otvoreni za javnost, odnosno nazočnost predstavnika tiska i drugih sredstava komunikacije s javnosti.
ČLANSTVO
Čl. 16.
Društvo je dragovoljna staleška organizacija hrvatskih tloznanstvenih djelatnika, a članovi Društva mogu biti i strani državljani. Članstvo se postiže temeljem podnijete molbe za prijem. Članovi mogu biti redoviti, potporni, počasni članovi i članovi-pravne osobe.
- Redoviti članovi su državljani Republike Hrvatske, znanstveni djelatnici različitih znanstvenih disciplina koje se bave proučavanjem tla: Pedologije, Poljoprivrednih melioracija, Ishrane bilja, Opće proizvodnje bilja, Mikrobiologije tla i dr. Redoviti član može postati i istaknuti stručni djelatnik koji vrši praktičnu primjenu spoznaja istih znanstvenih disciplina. U tom slučaju molba predloženika za izbor mora imati posebno obrazloženje, preporuku i potporu dva člana Društva.
- Potporni članovi mogu postati istaknuti gospodarstvenici ili javni djelatnici - pojedinci iz djelokruga znanosti i njezine primjene u poljoprivredi, šumarstvu, prostornom planiranju i/ili zaštiti okoline.
- Počasni član može postati istaknuti član društva, kao i znanstveni djelatnik iz inozemstva ili pak znanstvenik iz bliskih znanstvenih disciplina, koji je svojom djelatnošću izravno ili neizravno zadužio Društvo te mu se nominacijom za počasnog člana odaje posebno priznanje.
- Članovi - pravne osobe mogu također biti članovi Društva. Predstavnika pravne osobe u Društvu imenuje osoba ovlaštena za zastupanje te pravne osobe.
Redoviti, potporni članovi i članovi-pravne osobe izjednačeni su u svojim pravima i ravnopravno sudjeluju u svim djelatnostima Društva. Pravna osoba u osnovi je zastupljena s jednim članom.
Društvo vodi popis svih svojih članova, a za prijem novih članova u pojedinu kategoriju zadužen je Izvršni odbor Društva.
Čl. 17.
Pravo je i obveza svakog člana:
- svakovrsna suradnja s ostalim članstvom na izvršenju programa djelatnosti
- neposredno sudjelovanje u radu Društva, njegovu Godišnjem saboru, Izbornom saboru, zasjedanjima, Kongresu i svim akcijama koje organizira Društva,
- birati i biti biran u organe upravljanja Društvom,
- davati i primati sve obavijesti o djelovanju Društva u zemlji i inozemstvu,
- uredno odgovarati novčanim obvezama koje proistječu iz rada,
- prijaviti tajniku Društva svaku promjenu adrese i rada te promjene telefonskog broja,
- priopćiti odluku o istupu iz članstva Društva.
Čl. 18.
Članstvo u Društvo prestaje:
- istupanjem, temeljem slobodno iskazane volje,
- isključenjem zbog ne ispunjavanja obveza prema Društvu,
- neplaćanjem članarine za razdoblje dulje od dvije godine,
- prestankom djelatnosti Društva.
Odluku o isključenju donosi Izvršni odbor. Protiv te odluke isključeni član ima pravo izjaviti prigovor Saboru u roku od 15 dana. Odluka Sabora je konačna.
UPRAVLJANJE DRUŠTVOM
Čl. 19.
Najviše tijelo upravljanja je Sabor Hrvatskog društva za proučavanje tla, a između dva zasjedanja Sabora Društvom upravlja Predsjednik i Izvršni odbor, izabrani na Saboru.
Čl. 20.
Sabor Društva obavlja sljedeće poslove:
- donosi Statut, a na prijedlog Izvršnog odbora vrše njegove izmjene i dopune,
- rješava sva važnija pitanja djelovanja i odobrava godišnji program djelovanja, u čijemu se okviru djelovanje u osnovi odvija,
- bira, a na zahtjev barem pet članova pokreće postupak za opoziv Predsjednika i/ili članova Izvršnog odbora,
- bira i razrješava članove Izvršnog i Nadzornog odbora,
- određuje iznos i način naplate članarine,
- donosi odluku o pristupu međunarodnim udrugama ili istupu iz njih,
- donosi odluku o brisanju iz članstva,
- predlaže zaslužne članove Društva za državne nagrade, priznanja i za članove HAZU
Čl. 21.
Sabor se sastaje prema potrebi, čiju opravdanost ocjenjuje Izvršni odbor, a obavezno se saziva jedan put u dvije godine. Saziva ga Predsjednik Društva, na prijedlog Izvršnog odbora. Izvan toga roka Sabor se sastaje na zahtjev najmanje jedne četvrtine ukupnog broj članova, i to u roku od 60 dana poslije prijema zahtjeva.
Čl. 22.
Sabor čine svi članovi Društva, osim počasnih članova. Sabor donosi punovažne odluke ako je nazočno više od polovice ukupnog broja članova Društva.
Čl. 23.
Saborom rukovodi Predsjedništvo, kojega čine članovi Izvršnog odbora, a predsjedava predsjednik Društva.
Izglasanom se smatra odluka za koju se izjasni više od polovice nazočnog članstva.
Izjašnjavanje glasovanjem je u pravilu javno, a odlukom Sabora ono može biti i tajno.
Čl. 24.
Izvršni odbor je izvršno tijelo Sabora. Sastoji se od pet članova, od kojih je jedan Predsjednik Izvršnog odbora i ujedno Predsjednik Društva, zatim tajnik i blagajnik te dva člana.
Izvršni odbor bira se na dvije godine, a ista osoba ne može biti birana više od dva puta uzastopno.
Sastaje se prema potrebi, a najmanje jedan put godišnje, o zasjedanju tajnik vodi zapisnik. Sabor može opozvati u cjelini Izvršni odbor (ili pojedinog člana) prije isteka mandata, ako prekrše Statut. Ako se opoziva pojedini član, bira se novi, kojem mandat teče do isteka mandata opozvanog člana.
Čl. 25.
Izvršni odbor raspravlja i razriješava sva tekuća pitanja, a napose:
- kreira predlaže i usvaja godišnje planove djelovanja,
- organizira predavanja, savjetovanja, znanstvene ekskurzije za članstvo,
- vodi popis članstva i brine se za odvijanje djelovanja sukladno s odredbama statuta i Sabora,
- predlaže i podstiče prijem potpornih članova te određuje uvjete za taj prijem,
- predlaže prijem počasnih članova i kandidate za državne nagrade, priznanja i članstvo HAZU iz redova članstva Društva,
- prati i pomaže djelovanja Organizacijskog odbora Kongresa Hrvatskog tloznanstvenog društva
- priprema zasjedanje svečanog Sabora Društva.
Čl. 26
Presjednik Hrvatskog tloznanstvenog društva upravlja i usmjerava djelatnost Društva između dva Sabora, predsjedava Izvršnim odborom, usklađuje i prati djelatnost svih organa i članstva.
Predsjednik je nalogodavatelj za izvršenje financijskog plana, a dio ovlaštenja i obveza može prenijeti na tajnika Izvršnog odbora.
Čl. 27.
Nadzorni odbor sačinjavaju tri člana izabrana na Saboru Društva. On svake godine pregledava i usvaja zaključni račun i Saboru podnosi izvješće o novčanom poslovanju.
NOVČANA SREDSTVA DRUŠTVA
Čl. 28.
Prihodi Društva su: članarina, izdavačka djelatnost sukladno zakonu, projekati i potpore domaćih i međunarodnih asocijacija odnosno proračuna.
PRESTANAK DJELATNOSTI DRUŠTVA
Čl. 29.
Društvo prestaje s djelatnošću ako to odluči Sabor punovažnim glasovanjem ili iz razloga utvrđenih Zakonom.
Čl. 30.
Društvo nema svoje imovine, osim novčanih sredstava.
U slučaju prestanka djelatnosti, imovina se predaje nadležnom državnom tijelu po izmirenju obveza koje je Društvo imala prije prestanka djelovanja.
Ako Društvo prestane djelovati Predsjednik Društva obvezan je o tome pismeno obavijestiti tijelo kod kojega je Društvo registrirano.
Čl. 31.
Statut stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od dana upisa Društva u registar pri nadležnom tijelu Državne uprave.
Potpisnik
IZVRŠNI ODBOR
|