Tloznanstvene discipline u Hrvatskoj imaju čvrste temelje i dugu tradiciju. Ključna je za njihov razvitak 1877. godina, u kojoj je poslije početka visokoškolske nastave na Višem hrvatskom kraljevskom, gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima za njegove polaznike tiskan prvi udžbenik pedologije na hrvatskom jeziku - "ZEMLJOZNANSTVO, obzirom na gospodarstvo i šumarstvo", akademika Prof.dr. Mije Kišpatića.

Slijedi zatim utemeljenje Zavoda za tloznanstvo, petrografiju i mineralogiju pri Šumarskoj akademiji 1910. godine u Zagrebu, koji kasnije nastavlja djelovati u okviru Gospodarsko-šumarskog fakulteta Sveučilišta Kraljevine Jugoslavije, utemeljenog 1919. godine u Zagrebu. U tom zavodu djeluju naši pedolozi Šandor (1919-1923) i Seiwert (1923-1928):

Odlučnu i prijelomnu ulogu za usmjeravanje i razvitak tloznanstvenih disciplina u okviru visokoškolske nastave i istraživačkog rada u Hrvatskoj ima nestor naše suvremene agroekološke misli - pedolog, fitofiziolog i fitoekolog, Prof.dr. Mihovil Gračanin (1901-1981), jedna od žrtava progona znanstvenih djelatnika u razdoblju poslije drugog svjetskog rata. Konačna ocjena i vrednovanje njegova ukupnog djela važna je zadaća koja čeka hrvatske tloznanstvene djelatnike.  

Prvi organizirani oblik djelovanja hrvatskih znanstvenih djelatnika s područja proučavanja tla je Jugoslovenska sekcija Međunarodnog udruženja za proučavanje tla, čiji je predsjednik u razdoblju 1931-1940. godine bio Prof. dr. Mihovil Gračanin. Zbog toga, 1931. godinu držimo godinom utemeljenja Hrvatskog društva za proučavanje tla. Poslije drugog svjetskog rata hrvatski tloznanstveni djelatnici nastavljaju organiziranu djelatnost kao sekcija Jugoslavenskog društva za proučavanje zemljišta - JDPZ, od 1976. godine udruženi su u Društvo za proučavanje tla SRH, koje djeluju samostalno u okviru Jugoslavenskog društva za proučavanje zemljišta - JDPZ, koje je član ISSS - Međunarodnog pedološkog udruženja.

Ustrojstvo Republike Hrvatske kao slobodne i samostalne države omogućuje da od 1992. godine hrvatski tloznanstveni djelatnici nastave svoju djelatnost samostalno, udruženi u Hrvatsko društvo za proučavanje tla.

Na temelju članaka 11. (Zakona o udrugama) (Narodne novine, broj 70/97 i 106/97), Sabor Hrvatskog društva za proučavanje tla održan 10. I. 2000. donio je odluku o promjeni naziva društva u Hrvatsko tloznanstveno društvo i Statut.

Aktivnosti HTD-a za razdoblje 1992-2000. godine

Na sastanku društva 1992 godine izabrani je Izvršni odbor.

U Izvršni odbor bili su izabrani:

U siječnju 1992 godine Republika Hrvatska je stekla samostalnost. Izvršni odbor društva je nakon stjecanja samostalnosti obavio niz različitih poslova kao što su upis društva u sudski registar, međunarodno priznanje i njegovo učlanjenje u Međunarodno društvo za proučavanje tla,  izradu statuta te ostale administrativne formalnosti. Tijekom razdoblja od 1992 do 2000 godine, organizirano je više sastanaka s znanstveno-stručnim predavanjima. Društvo je kao suorganizator sudjelovalo u organizaciji znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem “Poljoprivreda i gospodarenje vodama” (Agriculture and Water Management) - Bizovačke Toplice 17.- 18. studenoga 1994. Za skup je pokazano veliko zanimanje naše stručne javnosti.

Također je bila organizirana stručna ekskurzija zajedno s Austrijskim društvom za proučavanje tla na području Istre tijekom. rujna 1998. Iduće godine također s Austrijskim društvom za proučavanje tla ekskurzija je održana u Austriji.

Aktivnosti HTD-a za razdoblje 2000-2002. godine

Na saboru Društva koji je održan 10. siječnja 2000. godine izabran je novi Izvršni odbor.

U Izvršni odbor izabrani su:

Registracija Društva naziva Hrvatsko tloznanstveno društvo (HTD) obavljena je prema novom Zakonu o udrugama (rješenje-upis l7.05.2000. godine). Izrađena je web stranica i dobivena e-mail adresa, te osmišljen i izrađen logo Društva. Obnovljeni su stari i započeti kontakti sa svjetskim nacionalnim tloznanstvenim društvima. Povećan je broj redoviti (105), potpornih (13) i članova pravnih osoba (4). Osim 7 radnih sastanaka Društva i 1 ekskurzije na područje Kopačkog Rita, ostale aktivnosti bile su usmjerene na organizaciju IX. Kongresa naziva «Gospodarenje i zaštita tla za buduće generacije», Brijuni 03-07.07.2001. godine. Uz financijsku potporu iz Državnog proračuna 2001. godine, realiziran je projekt «Popularizacija i primjena rezultata znanstvenoistraživačkih projekata zaštite poljoprivrednih i šumskih ekosustava». Povodom Dana udruga iste godine uspješno je organiziran Okrugli stol na temu «Zaštita tla i voda u Republici Hrvatskoj». Javna promidžba Društva očitovala se putem javnih medija.

Aktivnosti HTD-a za razdoblje 2002-2006. godine

Na Saboru Društva 28. veljače 2002. izabrano je novo Predsjedništvo Hrvatskog tloznanstvenog društva, za mandatno razdoblje 2002-2004, isto Predsjedništvo je potvrđeno na Saboru društva 4. ožujka 2004. godine za mandatno razdoblje 2004-2006 godine.

U Izvršni odbor izabrani su slijedeći članovi

Tijekom 2002. godine organizirano je 5 znanstvenih predavanja za članove Društva, te dvodnevna ekskurzija u područje Moslavine i istočne Slavonije.  U 2003. godini organiziran je okrugli stol u MZOPU RH naslova: "Stanje i perspektive zaštite tla u Hrvatskoj“ kao i jednodnevna ekskurzija na Sljeme. Također, te godine organizirana su 4 predavanja u Društvu. Iste godine Društvo je bilo suorganizator jednodnevne radionice:  „Stanje i održivi razvoj hidromelioracijskih sustava u RH“. Najviše organiziranih - 7 predavanja Društvo je imalo 2004. godine,  iste godine organizirana je i dvodnevna ekskurzija u područje Sjevernog Velebita. Tijekom 2005. godine Društvo je organiziralo u Zavodu za tlo (Osijek) okrugli stol na temu monitoring tala u Republici Hrvatskoj. Iste godine organizirana su 4 predavanja za članove Društva. Te godine započele su aktivnosti na pripremi X. Kongresa Društva: Uloge tla u okolišu, koji je održan u Šibeniku od 14.-17. lipnja 2006. godine. Zbog obveza vezanih za Kongres te godine u Društvu su bila organizirana samo dva predavanja. Na Kongresu je izloženo ukupno 81 rad, od toga 55 usmeno i 26 kroz poster sekciju. Kongres je održan i oslikao je dobre tradicije Hrvatskog tloznanstvenog društva i predstavlja na određeni način “krunu” dobrog rada u proteklom mandatnom razdoblju, ali i poticaj da se nastavi s djelovanjem na još bolji način.